Privredna komora Srbije i Grupacija proizvođača slada i piva podnele su u petak, 17. novembra, Vladi Srbije i Ministarstvu finansija inicijativu da se akciza malim zanatskim pivarama smanji za polovinu. Dimitrije Ivanović iz PKS naglašava da svaka pivara sa proizvodnjom manjom od 10.000 hektolitara godišnje, treba da plaća nižu akcizu od velikih proizvođača. On se nada da će Vlada Srbije usvojiti te mere dogodine. Trenutno, akciza iznosi 24,38 dinara za litar piva. Ukoliko bi se usvojila inicijativa malih proizvođača, ovaj namet bio bi 12,19 dinara za litar. Početnici u proizvodnji zanatskog piva u Srbiji vide u ovom poslu isplativost i budućnost, jer privredni rast pokazuje da je samo u 2015. proizvodnja bila oko 0,7 odsto, dok je danas četvorostruko veća. Ovi proizvođači šire ponudu na tržištu, ali pošto proizvode manje količine piva, zahtevaju od države da im prepolovi akcize.
Privredna komora Srbije (PKS) i Grupacija proizvođača slada i piva podnele su u petak, 17. novembra, Vladi Srbije i Ministarstvu finansija inicijativu da se akciza malim zanatskim pivarama smanji za polovinu.
Dimitrije Ivanović iz PKS naglašava, za "Novosti", da svaka pivara sa proizvodnjom manjom od 10.000 hektolitara godišnje, treba da plaća nižu akcizu od velikih proizvođača. On se nada da će Vlada Srbije usvojiti te mere dogodine.
Trenutno, akciza iznosi 24,38 dinara za litar piva. Ukoliko bi se usvojila inicijativa malih proizvođača, ovaj namet bio bi 12,19 dinara za litar. Početnici u proizvodnji zanatskog piva u Srbiji vide u ovom poslu isplativost i budućnost, jer privredni rast pokazuje da je samo u 2015. proizvodnja bila oko 0,7 odsto, dok je danas četvorostruko veća.
Ovi proizvođači šire ponudu na tržištu, ali pošto proizvode manje količine piva, zahtevaju od države da im prepolovi akcize.
Prema podacima PKS, kod nas trenutno ima oko 39 zanatskih pivara, od čega čak 14 u Vojvodini. Jedan od njih je Branko Popović (26) iz Sombora, koji je posle studija na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu i boravka u Americi i Evropi, odlučio da pokrene prvu zanastku pivaru u Zapadnobačkom okrugu. Dozvola Ministarstva privrede je stigla, a da bi zvanično počeo sa radom, Branko očekuje uskoro još jedan dokument.
- Iako sam mlad, želeo sam da pokrenem sopstveni biznis i da znanje pokažem u praksi. U proizvodnju sam uložio oko 10.000 evra, a ostvario sam podsticaje od Razvojne agencije i NSZ za pokretanje sopstvenog biznisa. Još sam početnik u svemu ovome, a plan je da tokom prve godine proizvedem oko 1.000 litara "crvenog ejla". Nemam flaširanu ambalažu, ali sa širenjem posla, deo piva će sigurno biti i u flaši - objašnjava Popović.
Kraft ili zanatsko pivo nije industrijsko i ne proizvodi se u velikim fabrikama piva, pa zbog specifičnog ukusa postaje sve traženije na domaćem i stranom tržištu. Ovaj Somborac se nada da će zanatska piva uskoro moći da se kupuju u prodavnicima, a ne samo da se konzumiraju u pabovima, pivnicama ili pojedinim restoranima.
- Takođe, verujem da će se poraditi na smanjenju akciza za male proizvođače, jer smo mi po kvalitetu, a i po količini, neuporedivi sa velikima - predočava mladi preduzetnik.
U PKS navode da je to bio razlog za zajedničku inicijativu za smanjenje akciza.
Jačina, boja i aroma
Samo u Beogradu ima više od 10 zanatskih pivara, a razlog je u velikoj potražnji beogradskog tržišta, jer plasiraju i različite vrste piva - svetla, tamna i crvena, sa ukusima citrusa, mandarine, vanile, čokolade, karamele, a ima i klasičnih, i drugačijih, aromatičnih, laganih, jakih, teških, gorkih i slatkih.
Prvo - Ritiševo kod Vršca
- Zanatsko pivarstvo, onakvo kako ga danas poznajemo, najpre je zabeleženo 1991. u Ritiševu kod Vršca. To je mala pivara "Kruger - Brent", koja je bila prva privatna pivara u tadašnjoj SFRJ i ostala je porodična pivara ograničenog kapaciteta - predočava Ivanković.